This page was exported from Župa sv. Ana Lobor [ http://zupa-lobor.hr ]
Export date: Tue Nov 21 17:28:45 2017 / +0000 GMT

Lokacija



Uvod

Lobor se nalazi pedesetak kilometara sjeverno od Zagreba na području Krapinsko-zagorske županije. Sjedište je općine. Središte mjesta je u ravnici, uz južne obronke Ivanščice, točno na južnom ulazu ceste koja prolazi kroz gorski tjesnac, sutjesku. U mjestu i na području cijele općine registrirano je više spomenika kulture. Središtem mjesta dominira kasnobarokna župna crkva sv. Ane, a sjeverno od nje župni dvor. Na cesti koja vodi prema Zazidju i dalje u smjeru Starog Golubovca nalazi se barokni pil. Na brdu iznad mjesta uzdiže se proštenjarska crkva Majke Božje Gorske, a na putu prema njoj kapela sv. Antuna.

Na području općine nalazi se i stari grad Lobor (danas zvan Pusti Lobor). U 17. st. napuštaju ga njegovi posljednji vlasnici Keglevići i u 18. st. podižu novi dvor u ravnici južno od današnjeg mjesta uz cestu Zlatar - Lobor. Od važnijih spomenika na području općine treba spomenuti romaničku kapelu sv. Petra u Petrovoj Gori, nekada župnu crkvu (prema popisu župa zagrebačke biskupije iz 1334. godine). Nešto kasnijem vremenu pripada kapela sv. Margarete. Župi Lobor danas pripada i kapela sv. Martina u Martinščini. Na području općine nalazi se vrlo bogat arheološki lokalitet. Osim bogatstvom kulturnih spomenika, loborska se općina odlikuje i dobro očuvanom prirodnom baštinom. Upravo spoj bogate prirodne i kulturne baštine čini ovaj kraj posebnim.

 

Položaj mjesta

Lobor je smješten na strateški važnoj poziciji na ulazu u sutjesku kojom se prolazi kroz goru Ivanšćicu. U današnje doba cesta koja vodi tim prijelazom stoji nekako po strani od velikih magistralnih pravaca, ali u prapovijesti, kasnoj antici i srednjem vijeku, kako su to pokazala i arheološka istraživanja, bilo je sasvim drugačije. Povijesni nam izvori tek djelomično opisuju situaciju u doba antike, kada su ovaj kraj i cijelo Hrvatsko zagorje bili sastavni dio rimske provincije Panonije Savije. Provincija Panonija Savija, čiji je glavni grad bio Sisak, obuhvaćala je otprilike područje sjeverozapadne Hrvatske i istočne Slovenije. Grad Ptuj, smješten na staroj jantarskoj cesti, bio je važno upravno i trgovačko središte. Kako na području Hrvatskog zagorja nije zabilježeno ni jedno veće gradsko naselje, vrlo su vjerojatno Lobor i cijelo sjeverno Zagorje u antici u upravnom smislu pripadali Ptuju.

U srednjem vijeku njegovu će ulogu preuzeti grad Varaždin, a u najnovije doba Krapina. Prometnica koja prolazi južnom i sjevernom stranom Ivanščice medusobno povezuje dijelove ptujskog gradskog područja, od rijeke Krapine do rijeke Drave. Nije riječ o magistralnoj cesti. Naime, prema današnjem stanju istraživanja prevladava mišljenje da je magistralna cesta Siscija (Sisak) - Poetovio (Ptuj), s usputnom postajom