Lijevo i desno od trijumfalnog luka, smještena su kamena postolja na kojima su stajali oltari posvećeni sv. Barbari i sv. Katarini. Na sjevernom je zidu podignuta barokna propovjedaonica na kojoj je upisana godina 1759. Na pjevalištu se nalaze orgulje izrađene oko 1750. godine. Crkva ima freske koje se svojom kvalitetom, zanimljivostima svoje ikonografije i stilskim karakteristikama ubrajaju među najbolje primjere gotičkog zidnog slikarstva u sjevernoj Hrvatskoj. Na freskama su prikazani biblijski prizori uglavnom vezani uz Bogorodicu i Spasitelja, zatim likovi apostola i svetaca te likovi iz Starog zavjeta. Arheološka istraživanja pokazala su da je postojeća crkva podignuta iznad romaničke crkve, koja je pak podignuta iznad predromaničke i starokršćanske. Najstariji otkriveni slojevi boravka prvih judi na ovoj gradini potječu iz ranog brončanog doba (1750.-1600. pr. Kr.). Život se u kontinuitetu može pratiti sve do mladeg željeznog doba (300.-15. pr. Kr.) kada je cijelo brdo dobilo svoj sadašnji oblik. U 2. st. posl. Kr. u vrijeme Rimskog Carstva podiže se poganski hram u kojem se vjerojatno štovala božica Dijana.

“Predromanička crkva u Loboru za sada je jedina predromanička crkva otkrivena u sjevernoj Hrvatskoj. Bogatstvo njezina interijera uvrštava je među najljepše ranosrednjovjekovne crkve.”

“LOBOR JE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH MISIONARSKIH PUNKTOVA U VRIJEME POKRŠTAVANJA SJEVERNE HRVATSKE.”